
Docent doktor Veldin Kadić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu u Novom danu na N1 ocijenio je da je ostavka visokog predstavnika Christiana Schmidta kombinacija lične odluke i promijenjenih okolnosti unutar međunarodne zajednice. U iscrpnoj analizi, Kadić upozorava da se Washington pod Trumpovom administracijom više ne ponaša kao ranije, te da poruke o reformama iz Brisela u Bosni i Hercegovini trenutno nema ko da čuje.
Kadić na početku razgovora ističe da Schmidt nije smijenjen, već da je njegov odlazak rezultat gubitka aktivne podrške američke administracije.
"Mislim da su ta neslaganja ponajviše došla na neki način sa Washingtonom. Jedina adresa praktično gdje se promijenio stav prema OHR-u jeste Washington. Svakom visokom predstavniku u BiH, pa tako i Christianu Schmidtu, teško je djelovati bez podrške Washingtona. To ne znači nužno da imamo pritisak, nego mu je teško djelovati ako nemate podršku“, pojasnio je Kadić trenutnu diplomatsku poziciju.
Tišina Washingtona i odnos prema Dodiku
Kadić upozorava na indikativne poteze Trumpove administracije, poput ukidanja sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima bez ikakvog obrazloženja, što smatra ključnim trenutkom koji je otežao Schmidtovu poziciju.
On ističe da se u javnosti mora otvoriti nepopularno pitanje o tome koliko su Sjedinjene Američke Države pod trenutnom administracijom uopšte pouzdan partner Bosni i Hercegovini.
"Odakle je Trump preuzeo mandat, američka ambasada se nijednom nije oglasila da osudi Dodikovo antiustavno djelovanje. Ranije biste imali situaciju da na svaku njegovu poruku o podrivanju ustavnog poretka ambasada u roku od sat vremena izda saopštenje. Vi sada uopće nemate nikakve reakcije. Nisam siguran koliko je dobro da se slijepo prati Trumpova administracija od strane probosanskih političara“, upozorava Kadić.
Ova promjena kursa, prema njegovim riječima, rezultirala je i svojevrsnim "političkim nezamjeranjem“ domaćih lidera, koji prešućuju čak i sporne elemente projekta Južne interkonekcije koji nisu usklađeni s pravilima Evropske energetske zajednice.
"Domaći političari su zbog toga da se ne zamjere na neki način imperiji, sve su to prešutjeli“, navodi docent sa FPN-a.
Schmidtovo naslijeđe i pitanje državne imovine
Govoreći o samom Schmidtu, Kadić ga opisuje kao čovjeka koji je bio spreman na dogovor i izuzetno kooperativan, ali ga je prethodna administracija, dok je američki ambasador Michael Murphy bio u Sarajevu, "uvalila“ u direktan sukob s Dodikom koji mu je kasnije postalo teško kontrolisati.
Ipak, on podsjeća da je odlazeći visoki predstavnik spriječio pravni vakuum kriminalizacijom nepoštovanja odluka OHR-a.
"Dodik ipak jeste na neki način procesuiran pred Sudom Bosne i Hercegovine zahvaljujući upravo odlukama koje je nametnuo Christian Schmidt. Oduzet mu je mandat predsjednika Republike Srpske i nisu sve poluge onako kako se to čini, da je Dodik izvukao apsolutnu političku pobjedu“, podsjeća Kadić.
Spekuliše se i o tome da bi Schmidt pred sam kraj mandata mogao nametnuti zakon o državnoj imovini. Kadić smatra da bi takav potez direktno išao u korist američkim energetskim projektima:
"U ovom slučaju nisam u potpunosti siguran da će do toga doći jer je riječ o osjetljivom pitanju, ali bi on gotovo sigurno išao na ruku ovim američkim energetskim projektima koje imaju ovdje, njima je zakon o državnoj imovini za te stvari važan. Na taj način bi se anulirale sve analize koje su išle u smjeru da Schmidt nije bio kooperativan s Amerikancima.“
Ponovio je da je uloga visokog predstavnika veoma bitna u BiH.
"Najbolje vam to pokazuje mandat Christiana Schmidta koji je došao zaista u jednom, ja bih rekao, vrlo izazovnom političkom momentu nakon decenije uspavljivanja OHR-a kao institucije koju je radio njegov prethodnik Valentin Inzko, a gdje je onda pri samom odlasku praktično donio odluku o izmjeni krivičnog zakona BiH gdje je kolokvijalno rečeno, kako se u javnosti govori, nametnuo zabranu negiranja genocida i ratnih zločina", naveo je Kadić te dodao:
"Christian Schmidt je prvo morao da se time bavi, tako da je njegov mandat odmah počeo turbulentno. S druge strane, ja bih rekao da su domaći političari nakon godina nedjelovanja OHR-a za vrijeme Valentina Inzka počeli polako uviđati slabosti međunarodne zajednice i izvukli su pouku da je moguće kritikovati i suprotstaviti se međunarodnoj zajednici, pa da zato praktično ne snose nikakve posljedice. To je hrabrilo Dodika i njegove bliske strukture da krenu u otvoren obračun sa međunarodnom zajednicom, jer su upravo odranije vidjeli da mogu se otvoreno suprotstaviti međunarodnoj zajednici, a recimo da neće biti smijenjeni kao što je to bilo u Ashdownovoj eri."
Na konstataciju da je Dodik ipak zauzvrat dobio skidanje s američke crne liste
"Vidite, timing generalno jeste loš. Stiče se dojam da je u toj nekoj borbi Christian Schmidt zbog timinga u kojem se sve ovo dešava, da tako kažem, izgubio u toj nekoj političkoj borbi sa Miloradom Dodikom, jer ukinute su mu sankcije, ustavni poredak se i dalje podriva, ali ipak je on kako sam već rekao osuđen za vrijeme Schmidtovog mandata", dodao je.
Paraliza države i poruke iz Brisela
Kadić je iznio i oštru kritiku na račun rada domaćih institucija, navodeći da poruke iz Brisela o reformama trenutno u Bosni i Hercegovini „nema ko da čuje“. Državni nivo vlasti je u stanju potpune paralize, a Dom naroda mjesecima ne održava sjednice.
"Stvorila se jedna vrsta apsolutne neodgovornosti gdje je sasvim normalno da državni parlamentarci za onoliko novca koliko primaju ne dođu na posao i da za to apsolutno ne snose nikakvu vrstu odgovornosti. To nigdje nema. I sad se ja pitam kakve reforme, kakvi partneri, kome, sa čim“, oštar je Kadić.
Zaključuje da Schmidt nije isključivi krivac za stanje u državi, jer su institucije i sigurnosne agencije BiH zakazale: "Nije Christian Schmidt kriv što sigurnosne agencije nisu imale hrabrosti da uhapse Milorada Dodika ili da ga procesuira neko. Čovjek je određene stvari uradio, ali većina drugih stvari je bila i do institucija Bosne i Hercegovine koje su potpuno zakazale.“
Govoreći o Schmidtovom nasljedniku, Kadić navodi da njemački mediji ovaj odlazak tretiraju kao "vanjskopolitički šamar Berlinu" iz Washingtona, dok se u diplomatskim krugovima kao potencijalni nasljednici pominju francuski, italijanski ili britanski diplomati.
"Može biti da ide u tom smjeru, da recimo, ne znam bude, čak možda i Velika Britanija, oni dakle još od Ashdowna nisu imali ovdje visokog predstavnika. Mislim da će to biti jedan širi plod dogovora, ali mislim da je Schmidt kao iskusni diplomata zaista procijenio da u nedostatku podrške Washingtona, ponovo ne bih rekao pritiska, u jednoj vrsti nedosljedne politike i Evropske unije prema njemu, jer recimo ne treba zaboraviti da kad je on ovdje bio u nekoj vrsti političke borbe sa Dodikom, da se dosta zemalja EU opiralo da uvede Dodiku sankcije.To govori da on nije baš uživao negdje bezkompromisnu podršku cijele Evropske unije", naveo je te poručio:
"Tako da je on procijenio, mislim da u ovim stvarima gdje je gubitak podrške Washingtona neminovan, gdje Evropska unija na neki način nije dosljedna u toj cijeloj politici, a imajući u vidu sve izazove koji dolaze i aktuelni politički moment, da je možda negdje najbolje da se on povuče. Interesantno je da recimo i njemački mediji dosta pišu o tome na način da čini se gubitak podrške Washingtona u ovu godinu dana vide kao jednu vrstu vanjskopolitičkog šamara Berlinu i dosta su kritični prema Sjedinjenim Američkim Državama."
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare